Soba 104, Zgrada 4, br. 96 Xirong ulica, grad Tangxia, grad Dongguan, pokrajina Guangdong [email protected]

Oprema za obradu aluminija imala je nekoliko velikih proboja 2020. godine zahvaljujući poboljšanjima u inženjerskim tehnologijama i istraživanju materijala. Sustemi visokotlačnog ulijevanja sada postižu točnost od oko plus ili minus 0,05 mm, što omogućuje izradu složenih oblika potrebnih za dijelove poput zrakoplovnih komponenti i okvira baterija u električnim automobilima. Proizvođači su počeli implementirati hiperspektralnu tehnologiju snimanja koja otkriva nedostatke tijekom same proizvodnje, smanjujući otpad otprilike 18% u odnosu na rezultate iz 2019. godine. Još jedna velika promjena došla je s modularnim ekstruzijskim prešama koje imaju alate koji se brzo mogu zamijeniti, uštedeći otprilike 40% vremena postavljanja. Također, tvrtke su usvojile učinkovitije metode indukcijskog zagrijavanja koje zapravo smanjuju potrošnju električne energije za približno 22% po toni obrađenog aluminija. Ove promjene nisu samo brojke na papiru – one predstavljaju stvarne uštede u troškovima i bolju kontrolu kvalitete u svim segmentima.
Proizvodni sektor je u posljednje vrijeme doživio stvarni rast automatizacije, gdje otprilike tri od četiri tvornice za ekstruziju sada koriste sustave upravljanja zatvorenog kruga kako bi održale točne temperature i tlakove tijekom obrade. Onima koji rade s oblikovanjem metala digitalni blizanci postali su prilično uobičajeni u današnje vrijeme. Ovi virtualni modeli omogućuju inženjerima da testiraju kako će se bilate ponašati prije nego što započne stvarna proizvodnja, čime se smanjuje eksperimentiranje kod dizajna kalupa otprilike tri puta u usporedbi sa starijim metodama. Istraživanje Instituta Ponemon iz 2020. godine pokazalo je nešto zanimljivo – kada su tvornice implementirale sustave prediktivnog održavanja temeljene na IoT-u, uspjele su smanjiti neočekivane zaustave za otprilike trećinu. U međuvremenu, sustavi praćenja putem oblaka gotovo su potpuno eliminirali one dosadne pogreške pri unosu podataka koje su ranije mučile operacije (svedene na samo 11% pojavnosti). I ne zaboravimo ulogu umjetne inteligencije u odabiru najboljih legura za različite zadatke. Ovaj pametni pristup povećao je efikasnost materijala od 15% do 20% upravo u proizvodnji auto dijelova i građevinskih materijala.
Očekuje se da će val tehnoloških napredaka koji smo vidjeli 2020. godine potaknuti globalnu potražnju za ekstrudiranim proizvodima značajnom stopom od oko 7,15% godišnje u razdoblju od 2024. do 2032. Većina ovog rasta proizlazi iz toga kako tvrtke integriraju tehnologije Industrije 4.0, poput sustava prediktivnog održavanja i onih naprednih alata za nadzor u stvarnom vremenu koji osiguravaju glatko funkcioniranje operacija. Proizvođači automobila i građevinski sektor također su to primijetili, posebno u Europi i Sjevernoj Americi gdje okolišni propisi postaju sve strožiji. Okreću se prema tim izuzetno preciznim aluminijskim profilima jer jednostavno imaju smisla za smanjenje otpada. Prema izvješću industrije objavljenom 2025. godine, skoro 4 od svakih 10 nedavnih poboljšanja u proizvodnji uključivalo je neku formu automatiziranog procesa ekstruzije. I ne smijemo zaboraviti ni utjecaj na poslovne rezultate — ove promjene obično proizvođačima uštede između 14% i gotovo 20% godišnje samo na proizvodnim troškovima.
Nakon 2020. godine, ulaganja u ekstruzijske tvornice širom Azije i Pacifika te Afrike povećala su se za otprilike 22%, uglavnom zbog potražnje za lakšim materijalima u proizvodnji solarnih panela i vozila. Zemlje poput Vijetnama i Nigerije smanjile su čekanje u lokalnim mrežama opskrbe za otprilike 30% zahvaljujući boljoj logističkoj koordinaciji. U isto vrijeme, tvrtke su počele više koristiti reciklirani aluminij, čija je potrošnja porasla za gotovo 45% od 2020. do 2023. godine. Proizvođači su reagovali na rastuće potrebe instaliranjem modularnih ekstruzijskih postrojenja koja se mogu proširiti prema potrebi. Neke su tvornice također uvele nove metode hlađenja koje su pomogle povećati proizvodnju za oko 18%, čak i kada su temperature narasle tijekom vršnih sezona proizvodnje.